Koprivu s razlogom nazivaju kraljicom korova. To je biljka koja svojim postojanjem na stotine načina plijeni pozornost i zove da ju primjetite. Mislim da ne postoji dijete koje se nije upoznalo s koprivom i koje nije barem jednom pustilo suzu zbog nje.

U tamo neka minula vremena stari su je koristili i kao kaznu neposlušnoj djeci žareći ih po nogama. Ma koliko god to zvučalo grozno i u potpunosti ne prihvatljivo, ustvari činili su im uslugu i dobrobit za zdravlje a da toga vjerojatno nisu ni bili svjesni 🙂 Reume i upaljene vene rješavale su se upravo ovom biljkom, pa nije bilo čudno vidjeti kako se međusobno klate svežnjevima kopriva po leđima. Valjanje u koprivi bio je svakodnevni prikaz i u tome nije bilo baš ništa čudno. Danas su ljudi u potpunosti odmakli od prirode i onoga što ih okružuje a mnoga djeca nikada nisu niti vidjela koprivu.

Ukoliko ste jedan od onih koji se diči svojim savršenim travnjakom a u nekom kutu taj mir remeti upravo ova biljka, pokušajte ju radije zadržati na tom području, režite ju oblikujte jer ona je divlje povrće koje će vam donijeti mnoge blagodati. Za početak od nje možete skuhati vrlo fina jela, juhe, tjestenine, praviti sokove, palačinke o čemu ću za sigurno pisati u budućim postovima, kao i održavati zdravlje kože i kose o čemu ću isto pisati kako sezona bude odmicala.

Kod nas postoje dvije vrste kopriva; mala kopriva koja raste nekih cca 50 cm i velika kopriva koja može dosegnuti i 150 cm. Cvjeta od svibnja do rujna te ju je nužno poštucavati ukoliko se koristi za jelo. Pokošena kopriva ponovo će nicati i tjerati mladice, moći ćete u njoj uživati sve do kasnih mrazeva.

Kopriva sadrži 5,5% bjelančevina, 7% ugljikohidrata. Bogata je vitaminom C, karotenom, vitaminima B2 i K. Od minerala sadrži kalcij, fosfor, željezo, magnezij, natrij, kalij.

Iz mog iskustva kopriva je biljka koja vrlo uspješno pomaže u podizanju razine željeza u krvi jer u sebi nosi i žljezo i c vitamin koji jedan bez drugoga ne mogu. Opće je poznato da se željezo uz pomoć c vitamina veže i da ga je jedino tako moguće zadržavati u organizmu. Korištenje koprive u svakodnevnoj ishrani pokazalo je dobre rezultate kada je posrijedi snižavanje visokog udjela šećera u krvi kao i kod općeg poboljšanja tena kod mladih u pubertetu zbog svojih protuupalnih svojstava. Ukoliko imate problema s kosom, čini vam se da je beživotna, slaba, opada, ne raste ili je pak puna peruti svakako preporučujem korištenje koprive. Kosa će vam nakon nekog vremena ojačati, tjeme će se prestati perutati a glava će vam biti prepuna mlade kose.

Iskustva koja vam prenosim su direktna iz moje neposredne blizine i za njih garantiram, no upozoravam da svakako prije bilo kojeg korištenja neke od ljekovitih biljaka svakako proučite detaljno njen utjecaj na organizam. 

Tijekom ljeta sakupljajte koprivu i sušite ju za čaj. U tu svrhu koristite samo mlade listove, vrh stabljike cca 10 cm. Pijte čaj u zimskim mjesecima i za sigurno ćete imati predivan ten i prekrasnu kosu. Kosu nije loše ponekad i oprati u blagom čaju od koprive, ostaviti da djeluje nekih 20 minuta i zatim ga isprati običnom vodom.

Kopriva pospješuje mokrenje, stoga je idealna za čišćenje organizma od toksina kao proljetna kura nakog duge zime. Regulira krvarenja, primjerice krvarenje iz nosa (zaustavlja krvarenje) i pogoduje ženama tijekom menstrualnog ciklusa. Koprivu uvijek koristite termički obrađenu.

Suhu koristite u čaju, u tinkturama, mastima i slično.

O ovoj biljci moguće je napisati knjigu stoga bi bilo korisno da ju malo više istražite što na internetu što po stručnim knjigama. Informacije su svakome dostupne obzirom da se o njenoj ljekovitosti sve više provodi istraživanja.

Obzirom na njezino bogatstvo mineralima kopriva je izvrsno gnojivo za biljke i to 100% ekološko. Koprivu naberete (sada možete koristiti cijele stabljike) potopite u vodu. Tekućina u kojoj se kopriva namakala do 12 sati pogodna je za prskanje kao insekticid protiv lisnih uši, do 24 sata pogodna je za prskanje biljaka odnosno za folijarno prihranjivanje, a voda u kojoj je kopriva nekoliko dana fermentirala pogodna je za gnojenje pod korijen, zalijevanjem i to razrijeđena vodom u omjeru 1:10. Ukoliko želite raditi prirodno gnojivo, nužna vam je kaca, malo bure ili kanta s poklopcem. Posudu udaljite od kuće i susjeda jer miris koprive nakon fermentacije je vrlo jak i neugodan. Koprivu je potrebno potopiti i lagano poklopiti kako ne bi kipila (1kg svjeće koprive ili 200g suhe na 10 litara vode), poklopac je nužan kako bi se spriječio ulazak kukaca i sitnih glodavaca u vodu. Nakon nekoliko dana voda će se početi pijeniti i biti će neugodnog mirisa. Miris možete neutralizirati dodavanjem kamenog brašna. Prilikom baratanja svakako koristite rukavice jer miris ćete vrlo teško oprati s kože. Kada se voda prestane pjeniti, spremna je za korištenje. Ljetna fermentacija traje cca 5 dana, jesensko zimska cca 15 dana.

Kopriva u kombinaciji s gavezom i preslicom, čini savršen miks minerala koji će biljkama pomoći u stvaranju lisne mase ali i u kvalitetnom plodonošenju. Biljke će biti zdravije i zelenije, stabilnije i rodnije.  Tijekom sezone, posebno ću pisati o pripravljanju prirodnih gnojiva među kojima će se naći i ovaj recept 🙂