Prije cca godinu dana pisala sam vam o važnosti praćenja vremenskih prilika prilikom sjetve. Nikakva pravila, nikavi okvirni datumi ne dolaze u obzir, više ne. Nekada se sijalo nad radijatore, u blizini kamina jer u ovo doba godine temperature su često bile i ispod nule. Međutim ova zima je itekako potvrdila da pravila više ne vrijede.

U prilog tome ide i nekoliko mladih jabuka u rasadu koje cijelu zimu nisu izgubile list, niti otišle na spavanje. U stanju su polovičnog mirovanja, ne tjeraju ali nisu ni u snu.

Iako sam sve ove godine, što u raznim grupama što ovdje isticala kako brzopletost u sjetvi nije prijatelj vrtlara odlučila sam ove godine na nagovor drage poznanice vrtlarice posijati paprike nešto ranije nego inače i to na prozorsku dasku koju do sada nisam imala. Nedostatak prozorske daske i sto i jedna improvizacija u tada još hladnim zimama rezultirala je jednostavnim zaključkom da ne treba žuriti jer uvijek stigne.  Možda neću biti među prvima koja će brati plodove ali neću puno ni zaostajati. No ove zime je drugačije, ponestalo je eksperimenata, pa sam odlučila pokušati s ovim. Veći dio paprika sam posijala sad, ali ću par sjemenki sačuvati za svoje standardno sijanje čisto da malo usporedim.

Osim uranjene sjetve, razlika u ovogodišnjem sijanju je i grupno sijanje. Sjećam se, prva godina vrtlarsta, sto savjeta, 0 uvjeta. U uvjerenju da se tako MORA, skoro sam odustala od svega. Sijala grupno (stavila previše sjemena)(neće sve niknuti)(što ako bude falilo), kupovala pokrivala, dizala temperaturu trčeći za suncem (nisam imala prozorsku dasku) itd. Niknula je prašuma isprepletenih tankih biljčica, koje su pucale na pogled, o dodiru da ne govorim. Presađivanje je bilo noćna mora, stotine plastičnih čaša, hrepetina zemlje i nikakav rezultat. Pitanja milijun, jel zemlja? Ili čaša? Zemlja i čaša? Sunce? Možda pokrivalo?

Iduće godine bila sam nešto pametnija, ali da se razumijemo, ni ostatak te prve sezone nije me mazio, prvo su mi kiše potopile vrt, zatim mi je trava priuštila sezonski trening sagibanja a nakon toga je sunce upržilo mokru zemlju da su rajčice počinile masakr u dogovoru s plamenjačom, plemenjačom, pepelnicom…nisam znala ni kak se to zove. O savjetu špricanja mlijekom neću ni pisati, isplativija bi bila krava, živa krava pored vrta koliko sam tog mlijeka dovukla, ali prekasno.

Stoga da, iduća godina bila je pametnija. Priuštila sam si mali plastenik, tj. mama mi ga je pruštila. Odlučila sam odbaciti sve savjete i zanemariti čudne poglede i komentare. Dragi obiteljski prijatelj dovezao je balu slame, drugi je doputovao s frezom, uzela sam si najbolju zemlju za presadnice i kontejnere koje imam i održavam već skoro desetak godina, malo manje. Skuhala sam si kavu pod tada još živućom vrbom, duvukla si plastični stol i počela pikati sjemenku po sjemenku. Stavila ih u plastenik i imala svoje prve prave presadnice koje nisu nikamo zakasnile a sijane su u trećem mjesecu, neke i u četvrtom.

Da i špricala sam s mlijekom, razrjeđenim, prije bolesti!

No dobro, o mojim vrtlarskim egzibicijama dalo bi se pisati, možda o tome drugom prilikom, a sada pokoji savjet za početnike i prve sjetve, vrijedi za sve i one s prozorskom daskom i one s plastenikom.

Zapamtite, da, zemlja u koju sijete je bitna, jako! Da, treba vam svijetlost za biljke i da, treba vam toplina. I ne, nemojte sve sijati u isto vrijeme, posebice rajčice, tikve i krastavce, oni niću ludo i brzo.

Opremite se da si olakšate život!

Za početak toplo vam preporučam da si nabavite posudice, čašice, u kojima ćete namakati sjemenke. Ne bi bilo loše da prije sjetve namočite sjemenke u čaju. Najčešće ćete pročitati da se sjemenke potapaju u kamilicu i to je točno, no postoji i gotovi preparat koji se zove humofix. Humofix nije ništa drugo nego čajna mješavina različitih biljaka koje možete i sami sakupiti u sezoni i sačuvati za proljeće. Ja sam ove godine koristila neke od sastojaka tog pripravka, one koje sam imala doma; kamilica, kora hrasta, kopriva, stolisnik.

Tu mješavinu sam ubacila u lončić s vodom i zakuhala, ostavila da malo odstoji nekih 10 minuta a zatim procijedila i stavila na hlađenje. Nikako nemojte potapati sjeme dok je temperatura visoka.

Čaj procjedite kroz gazu kako kasnije ne bi bilo nicanja kamilice u posudicama sa sjemenkama 😀

Zašto čaj? Zato što čaj štiti biljku od oboljenja, dezinficira ju, spriječava rast različitih bakterija i eventualnih gljivica te jača otpornost mlade biljčice, te pospješuje brže klijanje. Onog trenutka kad sjemenku izvadite iz čaja, klijanje je već počelo 🙂

Dok se čaj hladi pripremite posudice koje ćete koristiti za sjetvu, to su posudice koje će vam poslužiti samo za period dok biljke ne dobiju prvi par pravih listića. Ja u tu svrhu koristim reciklirane plastične posude od mesa ili kutije od sladoleda.

Sjeme obavezno sijati u supstrat sobne temperature, nikako u ledenu zemlju. Ako treba unesite ga ranije u kuću da se ugrije.

Ukoliko ne planirate sijati grupno na način da bacate sjeme na površinu kako sam ja to nekada činila pa pogrješila, radije si organizirajte prostor u sjetvenoj kutiji. Napravite odjeljke sa štapićima za ražnjice ili već s nećim što imate pri ruci i svakako sijte sjemenku po sjemenku da ne bude gužve i problema prilikom sjetve.

Jarčiće sam utiskivala s epruvetom. Ne zato što se mora, nego jer mi je po dužini bilo zgodno i dovojno široko i praktično. Vi možete uzeti običnu olovku ili bilo što što vam odgovara.

Kad se čaj ohladio, obilježite čašice s imenom biljke čije sjeme planirate potapati kako ne bi došlo kasnije do zabune.

Sjeme potopite najviše na 24 sata, a najmanje na sat vremena. Nakon potapanja ugledat ćete kako neke sjemenke plutaju a neke od njih su pale na dno. Plutajuće sjemene su prazne i možete ih ukloniti, iz njih neće ništa niknuti. Sjemenke koje vam trebaju su one na dnu.

Nakon što su ispravne sjemenke odradile svoje namakanje, procjenite ih i malo posušite kuhinjskim ubrusom. Za označavanje sjetvenih posudica, preporučujem vam plastične oznake uz koje dobijete drvenu olovčicu a možete ih kupiti u većini poljoprivrednih trgovina ili još bolje i meni draže, drvene špatule za pregled grla koje možete kupiti u ljekarnama. Isplativije su i jeftinije, ekološke da ni ne govorim. 100komada drvenih je nekih 12kn.

Posijane sjemenke prekrijte zemljom i zalijte. Obavezno označite. Zemlju održavajte vlažnom, nikako mokrom. Ja u tu svrhu koristim špricu.

SRETNO!